HCL.HR

Koji su vam najbolji trenutci u igrama 2017.?

Zoran Žalac prije 1 tjedan   •   20 komentara


Uskoro ćemo birati najbolje igre u godini na izmaku, no prije nego se pozabavimo time, podijelite s nama svoje najbolje gaming trenutke koje ste doživjeli u 2017.

hellblade-ss (14)

S obzirom da u 12. mjesecu ne izlazi ogroman broj igara nekako smo si već zaključili gamersku godinu, barem što se novih naslova tiče. Vrijeme je stoga da retrospektivno pogledamo na dane iza nas i pohvalimo najbolje stvari koje su to zaslužile. U tradicionalnom Zlatnom Dabru nagradit ćemo najbolje igre po vašem i našem izboru, no prije nego se uhvatimo glasovanja, smatram da bi bilo zgodno prokomentirati i stvari koje nećemo nužno okruniti u sklopu neke cjeline.

Kao i svake godine, u 2017. smo mogli zaigrati i dobrih i manje dobrih igara. Koja je igra bolja ili lošija, to je na kraju dana subjektivno, ali mislim da se možemo složiti da sve igre, i dobre i loše, mogu imati trenutak čiste genijalnosti koji se izdigne od ostatka i ostane nam u trajnom sjećanju. Takvi trenutci mogu biti vezani uz nešto što nam je igra unaprijed orkestrirala, ali mogu biti i potpuno nasumični, spontani trenutci koje samo mi doživimo jer nam je igra omogućila da tako nešto ostvarimo.

zelda-breath-of-the-wild-recenzija-3

Ovim tekstom navest ću nekoliko primjera za takve trenutke, no idealno bi bilo kada bismo na temelju vaših komentara mogli složiti kolekciju najboljih trenutaka u igrama 2017. kako bismo se međusobno inspirirali i potaknuli na igranje. Stoga slobodno razmislite o ovoj temi te nam ispod teksta podijelite svoje primjere – vjerujem da će ih HCL zajednica čitati s velikim interesom. Ako vam se ne pišu putopisi i dnevnici, najbolji trenutak podijelite nam slikom iz igre, ili još bolje – snimkom iz iste.

Jedini je preduvjet da to bude igra koja je izašla ove godine. Također, ako se vaš najbolji trenutak iz igre veže za njezinu priču, unaprijed nas upozorite na potencijalne spoilere, odnosno o kojoj se igri točno radi. A sad kad sam prošao sve formalnosti, evo nekoliko trenutaka koji su se meni jako dojmili u odigranim igrama ove godine.

Susret s Mimicom – Prey

Premda u Preyu možemo naletjeti na ljude porijeklom s naših prostora, nije Neven Mimica zalutao u ovu znanstveno-fantastičnu igru. Mimic je, naime, prvi neprijatelj kojega sretnete u Preyu, tako da ovo i nije neki spoiler. Radi se o jednom od najgenijalnijih neprijatelja u igrama novijeg datuma s obzirom da se može pretvoriti u bilo koji predmet kako bi vas zavarao i zaskočio kad se tome najmanje nadate.

Specifičnost prvog susreta s Mimicom je ta što vam utjera strah u kosti pa ste kasnije stalno na oprezu i radi predostrožnosti udarate predmete koji su vam sumnjivi. Premda taj susret može proći i da uopće ne vidite kako se Mimic transformira iz nekog predmeta, kad-tad ćete se opeći na Mimicu ili ćete pak postati paranoični zbog njega. Susret s ovim neprijateljem  ostavlja psihološki utjecaj na igrača, i pod tim mislim doslovno na igrača – ne na lika kojega kontrolirate. Ovo je toliko veliko postignuće za videoigre da ne mogu dovoljno istaknuti koliko je važno.

Bitka Thunderjawa – Horizon Zero Dawn

Aloy iz Horizon Zero Dawna barata s prilično ubojitim arsenalom bliskog i dalekometnog oružja. No, neki su neprijatelji u toj igri toliko masivni da nije pametno prilaziti im direktnim pristupom. Thunderjaw je jedan od takvih, s obzirom da ima ulogu T-Rexa među mehaničkom faunom u igri. Bez obzira na to koji ste level, Thunderjaw je uvijek opasan neprijatelj kojega ne valja podcjenjivati, a najbolje vidite koliko je ubojit kad ga regrutirate da se bori za vas.

Mogućnost hakiranja Thunderjawa dobiva se tek kasnije u igri, no kada naiđete na situaciju u kojoj jednog gorostasa možete nahuškati da se potuče s drugom grdosijom, znate da se čekanje itekako isplatilo. Usred obračuna od kojega se tlo trese, fale jedino kokice koje bi Aloy uzela dok sa sigurne udaljenosti promatra prizor uzbudljiviji od čitave sage Transformers filmova.

Ribarnica – What Remains of Edith Finch

Indie igra What Reamins of Edith Finch pripada najčudnijim naslovima koje možete odigrati ove godine. Riječ je o avanturi s fokusom na linearnu priču, tako da se u njoj nećete bogzna kako zabaviti. No, jedan dio igre toliko je originalan da naprosto strši od ostatka. U tom segmentu igrate kao Lewis Finch, inače strastveni gamer koji se malo teže suočava sa surovom stvarnošću, nevezanom za svijet videoigara.

Dok u ribarnici ručno siječete glave ribama koje silaze s trake, istovremeno upravljate videoigrom koju si je Lewis zamislio kao zamjenu za vlastitu, depresivnu stvarnost. Način na koji igra preuzima njegovu stvarnost dok se stvarnost bori s njom ubacujući svoje motive u nju; zatim i način na koji Lewisov um prkosi neizbježnosti osobne tragedije… sve je to upakirano u fantastičnu sekvencu i jednu od meni najboljih stvari koje su se dogodile gamingu u 2017.

Režanje u Hellblade: Senua’s Sacrifice

Uzet ću si toliku slobodu da kažem kako Hellblade MORATE zaigrati ako poznajete nekoga s psihičkim oboljenjem, ili ako sami patite od istoga. U vrijeme rastuće popularnosti jeftine self-help literature, Hellblade je najvažnija stvar koja se dogodila nošenju s mentalnim poremećajima, a trenutak koji to najbolje oslikava je režanje glavne junakinje na neprijatelja.

Nije ovo prvo režanje niti neviđeno izražavanje emocija. Tradicija je takva da japanski RPG nije jRPG ako likovi u njemu nisu teatralni do te mjere da stenju i reže. Međutim, Hellblade je različit po tome jer Senuino režanje nije teatralno nego u tom trenutku djeluje kao instinktivna reakcija, svojevrsni obrambeni mehanizam na sputavanje vlastite savjesti. Senua do tog trenutka proživi sve i svašta, tako da to režanje nipošto nije obična ekspresija. Naposljetku, nalazi se pred jedinim neprijateljem u igri koji nije ljudskog oblika i predivno je kako se ta animalistička karakteristika odražava na njezin nagon.

Uzrujano hodanje lijevo-desno također aludira na animalistički ritual odmjeravanja protivnika prije borbe. U tom kontekstu Senuino režanje je nešto poput ratnog pokliča kojim hrabri sama sebe jer je svjesna da se nalazi pred neprijateljem većim od sebe dok joj se po glavi vrte misli kako nije dorasla tom izazovu. Bez obzira je li to istina ili nije, Senua reži jer nema izbora, dok neprijatelj nema prava oduzeti ono što joj pripada.

Naprosto obožavam ovu scenu koja između ostaloga pokazuje koliko je gluma u Hellbladeu izvrsna, za razinu bolja od daleko skuplje, sterilne propasti kakva je Mass Effect Andromeda. Znajući da je Hellblade rađen u inat onima koji vjeruju kako nema ništa između jeftinih indie igara i visokobudžetnih projekata, ovo režanje je savršen izraz prkosa tom dijelu industrije videoigara.

New Donk Festival – Super Mario Odyssey

Super Mario je već prešišao 30 godina i vjerojatno više ni sam ne pamti u koliko se različitih igara pojavio. Koncept mu je, međutim, ostao isti kao i davnih osamdesetih godina. Mario još uvijek skače, kupi novčiće i spašava princezu. Nekim igračima to već ide na živce jer Nintendo zarađuje na prastaroj franšizi umjesto da nam dostavi nešto novo i originalno.

Sve je to istina, ali treba razumjeti da su u Nintendu svjesni kako je Super Mario jedan od rijetkih serijala koji je unatoč različitim eksperimentiranjima ostao dosljedan svojim korijenima. Dok je Resident Evil postao pucačina iz prvog lica, a sljedeća Metal Gear je o ubijanju zombija, Super Mario je u svojoj domeni skakanja i udaranja blokova ostao dobar kao i prije tridesetak godina. Drugim riječima, Mario se ne stidi svog porijekla. Možda više nije vodoinstalater, ali zna odakle je došao i kako je počeo. Najbolje predočenje toga nalazi se u New Donk Festival levelu Super Mario Odysseyja.

Riječ je o dijelu koji nema utjecaja na priču, ali je svejedno easter egg pa ipak pripazite ako si ne želite spoilati iznenađenje prije igranja.

Previše je motiva koji slave porijeklo Super Marija da bih ovdje nabrajao i pojašnjavao svaki od njih. Poznavatelji povijesti Nintendovog najpoznatijeg lika prepoznat će referencu na „Jump, man, jump!“, lik Pauline te konačnog antagonista. Sekvenca je također popraćena veselom glazbenom temom za Odyssey koja sažima optimističnu poruku Super Mario igara. Bez obzira na jezične i kulturalne barijere, poruka je univerzalno vrijedna: „Stavi osmijeh na to lice, nema vremena na bacanje“. I doista, voljeli Maria ili ne, svi eventualno shvatimo kako je život prekratak i poželimo da smo više vremena proveli s osmijehom na licu.

Meni će osmijeh na lice izvući ako od vas uspijemo izvući barem nekoliko komentara koji pokazuju kako je igranje videoigara zabavna, poučna i korisna aktivnost. Ponavljam pitanje još jednom: koji su trenutci iz igara vama obilježili igranje u 2017. godini? Podijelite ih s nama, samo budite oprezni s eventualnim spoilerima pa nas prije čitanja upozorite na njih.

Označeno sa:

Komentari (20)

  • Czar

    05.12.2017 - 16:02

    Neznam za trenutke ali mi je prilično jasno za koje igre mislim glasati.
    Goty AC Origins, multi CoDWW2, rpg Divinity oriđiđi sin 2.✌️

    • nikola65478

      @Czar, 05.12.2017 - 16:11

      Ja glasam za resident evil 7 za horor igru godine

    • metalshegy

      @Czar, 05.12.2017 - 18:15

      casual

  • m4r1ju4n

    05.12.2017 - 16:17

    ne mogu odrediti niti jedan od predloženih. za super mario odysey i new donk city festival quest mogu reći da je zabavan i da nakon njega je za mnoge igrače uslijedio klimaks ali ne i za mene. čestitajući rođendan gradonačelnici prigodnim poklonom odmotat će se cijela priča new donk city-ja koji je u stvari posveta Jump Manu. tada se prvi put pojavio lik vodoinstalatera koji je obilježio najdužu franšizu jednog lika u video igrama. naravno da je to Super Mario. Paulina je zapravo cura koju je Jump Man spašavao iz šapi pomahnitalog Donkey Konga. definitivno prekrasna posveta igri i liku nastalom 1981. godine kada mnogi pratitelji ovog portala nisu rođeni. drugi veliki trenutak je otkrivanje zaboravljenih sjećanja u Zelda:BoTW. taman prije ručka sam otkrio zadnju lokaciju zaboravljenog sjećanja pa sam ih odlučio pogledati. ne moram napisati da se juha ohladila jer sam sve morao pogledati dva puta i doslovno me ostavilo bez daha. ostale prijedloge na temelju priloženih video isječaka nemam pravo komentirati jer dotične igre nisam igrao.

  • hacksor1234

    05.12.2017 - 16:30

    Za mene je Resident Evil 7 goty, i najbolji trenutak je u toj igri, kada ti se Jack ukaze u viziji, i kada zapravo vidis da su oni jako dobri ljudi, nasuprot onome sto je prikazano u prvom djelu igre

  • Vulture51

    05.12.2017 - 17:29

    Nier: Automata – kraj E. Definitivno nikad vidjen a fenomenalni kraj jedne od najboljih igara ove godine.

  • OldMan

    05.12.2017 - 19:26

    Wolfenstein II: The New Colossus

    Hitler scena mi je bila epic zanimljiva.

    • Slim1992

      @OldMan, 05.12.2017 - 23:37

      Nisam odigrao igru al sam scenu odgledao na yt i oduvan sam. Moram je opet pogledati xD. Savrsenstvo

  • crolink07

    05.12.2017 - 20:39

    Mario Kart na Switchu.Pobjednički movie.Ja pod njemačkom zastavom ( Hrvatska na žalost nije podržana ) i ženskim avatarom ( vlasništvo ženskog člana obitelji),protiv sedam Japanaca.Nekoliko puta zaredom prvi dok se ekipa nije raspala.Pretpostavljam da su počinili zajednički harakiri.

  • Slim1992

    05.12.2017 - 23:35

    Itekako losa godina, par odlicnih naslova i to mahom ekskluzive za odredjene konzole, ostalo sranje…

  • Kris10

    06.12.2017 - 04:17

    iskreno HELLBLADE,ta igra jednostavno ima previse odlicnih trenutaka IMO

  • L3gi0naR

    06.12.2017 - 05:55

    Mass Effect Andromeda i tupavi izgled lica,bez mimike i emocija.

    • moordrak

      @L3gi0naR, 06.12.2017 - 07:24

      Da. Nominacija za najveće razočaranje godine.

  • moordrak

    06.12.2017 - 07:36

    Promatrati zalazak sunca u dolini kraljeva sa vrha piramide je po meni najbolji trenutak ove godine. Govorim o AC Origins naravno. U HZD-u također ima nezaboravnih trenutaka a jedan od boljih mi je borba sa Stormbirdom.

  • DoxyTheCroat

    06.12.2017 - 08:50

    Najbolji dio je bio kada sam SKORO pa mogao si priuštiti igru u cijelosti (ne osnovni paket)
    DLC na milijon kutija za otvoriti, pa ode plaća.

    Nadam se da iduće godine će biti više naslova poput Hellblade, kupi i igraj, a ne kupi i trpaj lovu u nedogled.

  • JADRO

    06.12.2017 - 09:51

    Cuphead, HZD, RE7, COD: WW2 i AC: Origins

  • Jokerhere

    06.12.2017 - 10:19

    Izdvojio bih RE7, ostalo nisam oduševljen. ( nisam igrao ACO i Divinity 2 )

  • jediknight

    06.12.2017 - 11:25

    Kada se u AC: Origins popnes na vrh piramide i vidis cijeli Egipat.

  • Robotz

    06.12.2017 - 17:01

    Zelda Breath of the Wild od pocetka do kraja magicno i divno.

  • Wolfboy

    06.12.2017 - 18:05

    Meni dan (14.11.2017.)kad je izašao platinum addon za fs17 jer sam jako vezan za farming simulator franšizu i općenito za fs jer mi je to jedna od prvih igara koje sam igrao kako treba i sve ostalo.

Komentirati mogu samo prijavljeni korisnici
PRIJAVI SE ili REGISTRIRAJ i ostavi svoj komentar!