HCL.HR

Final Fantasy Kronike – Prvi dio

Petar Karabatić 22.11.2011.   •   0 komentara


Četrnaest glavnih naslova, četiri direktna nastavka, dva filma, niz izdanih soundtrackova, četiri anime serijala, pa čak i 47 spin off-ova! Biste li sve to očekivali od igre koja je trebala biti posljedna propadajućoj kompaniji? Nisu ni oni, no Fina

PRVI DIO

Final Fantasy kronike

Četrnaest glavnih naslova, četiri direktna nastavka, dva filma, niz izdanih soundtrackova, četiri anime serijala, pa čak i 47 spin off-ova! Biste li sve to očekivali od igre koja je trebala biti posljedna propadajućoj kompaniji? Nisu ni oni, no Final Fantasy je upravo postao to, spasitelj, mesija, krava muzara Squaresofta, današnjeg Square Enixa.

Znate li priču kako je nastao Final Fantasy serijal? Znate li priču o igri koja je spasila tadašnji Square Soft od propast i postala jedan od najvećih serijala igrače industrije? Upravo ćemo vam ovim specijalom prikazati cjelokupni nastanak, razvoj i utjecaj koji je serijal ostavio na cjelokupnu industriju video igara.

Final Fantasy je nastao daleke 1987 godine. Bilo je to vrijeme kada je Squareov tada veliki rival Enix osvojio Japan svojim serijalom Dragon Quest. Squareova se blagajna trošila, pa su išli za onom starom „ kad je bal nek’ je maskenbal“ i odluče uložiti ostatak sredstava u mali projekt Hironobua Sakaguchija, mladog dizajnera koji je nedavno došao u Square. Igra je trebala biti Squareov zbogom industriji no uspostavilo se kako je kompaniji trebao samo jedan Dragon Quest klon i voila… Square je spašen, a ostatak je povijest.

Final Fantasy 1 je izašao na prvoj Nintendovoj konzoli NES odnosno Famicom u Japanu. Igra je nudila potpunu slobodu u odabiru i karakterizaciji likova, što je bila novost u odnosu na Dragon Quest koji je imao striktno određene likove. Tako je prvi Final Fantasy uveo skupine poput Warriora, White, Red, Black Magea, Thief i Monk koje su postale svojevrsni trademark serijala. Priča je također bila vrlo jednostavna, u razini Super Maria ili Zelde; cilj je bio spasiti princezu koju je oteo zločesti Garland, a situaciju su dodatno zakomplicirali kristali, još jedan trademark serijala.

Prvi je Final Fantasy bio je poznat po svojoj težini pa je bilo potrebno redovito grindanje. Svakako, igrači su se upoznali sa random encounterima, slučajnim borbama koje su nam ispile i izjele sve živce. Ali koliko god ih mrzili toliko smo ih i voljeli. Valja spomenuti kako je prvijenac prerađen za brojne druge platforme, počevši od Playstationa 1, PSP-a, Wonderswan Color, iOS platforme, Gameboy Advance i WiiWare. A kako je Square Enix počeo s 3D remakeovima starih nastavaka, samo se čeka trenutak objave za primjerice 3DS, s obzirom da su remakeovi završili na Nintendovim prijenosnim konzolama.

Final Fantasy kronike

I tako dolazi 1988. godina. Izlazi Final Fantasy II. Square je imao godinu dana da popravi pokvareno i doda ono što nije uspio u prvom nastavku. Novo zgrnuto bogatstvo je donijelo i veće produkcijske vrijednosti igre. Hironobu Sakaguchi je za ovaj nastavak odredio naglasak na razvoj likova i njihove ljudske emocije. Priča se koncipirala na pobuni četvorice mladih ljudi čiji su roditelji poginuli u napadu Emperora. Prvi put smo se upoznali s velikim ptičurinama Chocoboom i s likom imena Cid. Svi znamo kako je u gotovo svakom nastavku kasnije osoba imena Cid imala manju ili veću ulogu u priči.

Final Fantasy kronike

Igra je bila veliki hit kao i prvi nastavak pa je Square vrlo rado servirao i treći nastavak serijala, koji je pratio priču siročadi sela Ur koji su se odlučili usprotiviti zlom Xandu uz pomoć moći elementarnih kristala ali se na kraju uspostavilo kako je Xandu ništa drugo nego pijun Dark Clouda.

Final Fantasy 3 je bio kombinacija prvih dvaju nastavaka, te je bio zbogom NES-u. Igra je prepravljena i za Nintendo DS, čime je ušla u treću dimenziju, likovi su dobili dublju karakterizaciju i preinake u battle sistemu. Ne treba ni govoriti kako je reizdanje bilo hit, posebno u Japanu.

Četvrti je nastavak pridonio evoluciji, ne samo radi izlaska na voljeni Super Nintendo, nego jer pretvorio Final Fantasy u ono zbog čega ga volimo. Grandiozna radnja, karakterizacija likova, inovativan battle system i summoni. Hironobu Sakaguchi je htio napraviti inovativan battle system koji će simulirati real time borbu, pa je tako stvoren ATB, Active Time Battle sustav koji je, uz manje preinake, postao dio kasnijih Final Fantasyja.

Final Fantasy kronike

Na proizvodnji četvrtog dijela se nije štedjelo, kako grafički (prvo korištenje Super FX čipa u SNES-u za pseudo 3D prikaz mape svijeta), pa tako i u glazbenoj produkciji. Nobuo Uematsu je skladao svevremenske melodije koje su postale dio budućih Final Fantasyja, melodije koje i dan danas pjevušimo i melodije koje su doživjele brojne aranžmane.

Prema riječima oca Final Fantasyja, igra je bila toliko velika da su se rezali djelovi igre jer je SNES-ov medij bio premali za igru takvog razmjera. Osim toga likovi poput Kaina, Palom Polom, Barona i drugih su ostali u sjećanjima generacija koje su ovu fantaziju odigrali. Igra je izašla i na PS1 kao dio Final Fantasy Anthology kolekcije zajedno s Chrono Triggerom i na WiiWareu kao dio SNES kataloga. Osim toga, Square je izdao svojevrsni expansion pack igri za Satellite dodatak SNES-u (Japan) pod imenon Final Fantasy 4: The After Years. Bio je to prvi direktni nastavak na glavni Final Fantasy naslov koji je nastavio priču originalne igre.

Zanimljivo je kako je Square američke igrače smatrao inferiornijima u odnosu na japanske smatrajući kako su igre poput Final Fantasyja preteške za njih. Upravo radi tog stereotipa prva tri nastavka nisu doživjela američka izdanja već je Square izbacio inferiorniji serijal naziva Final Fantasy Mystical Quest koji je u Japanu poznatiji kao SaGa serijal.

Final Fantasy 4 je prvi pravi nastavak koji je ugledao američko tlo, i to zahvaljujući Nintendovoj upornosti. Pa tako u Americi izlazi kao Final Fantasy 1 što je kasnije izazvalo pomutnju u brojanju nadolazećih nastavaka. Ne treba spominjati kako je četvrti dio bio hit u SAD-u što je Squareu pokazalo koliko su bili u krivu i kako gamerskoj inteligenciji ne treba podilaziti.

Final Fantasy kronike

Peti nastavak je izašao samo u Japanu. Možda radi te odluke, a možda i jer nije donio ništa novog, ovaj nastavak fanovi nisu previše doživjeli.

Kraj 16-bitne generacije je obilježen Final Fantasyjem VI. Ova igra ne samo da je obilježila labuđi pjev cjelokupnog serijala, ona je labuđi pjev cjelokupnog RPG žanra.

Sljedeći dio Final Fantasy Kronika čitajte uskoro kada ćemo se upoznati bolje sa PlayStation erom Final Fantasyja te kroz kakve je promjene Squaresoft prolazio kako bi se prilagodio novoj situaciji.

Komentari (0)

Komentirati mogu samo prijavljeni korisnici
PRIJAVI SE ili REGISTRIRAJ i ostavi svoj komentar!

Privacy Preference Center

Close your account?

Your account will be closed and all data will be permanently deleted and cannot be recovered. Are you sure?