a nezz, susjeda pala s trećeg kata. prvi šok, vrijeme pred pubertet, zamišljenost o životu,, preživjela naravno. šokantno bilo, urlici, zapomaganje.
pamtim učenje onih problemskih zadataka iz matiše u osnovnoj kao traumu
otac se derao na mene tada ;_; JESAM LI TI STOPUTA REKAO DA JE X-Y=900 KUNA!! ;_; plakao sam. no zrulao sam to. zbližilo me s ocem i od onda sam hardass. inb4 dobro te otac "otvrdnuo" remarkovi.
pas umro od starosti. rendom, jer mu je stvarno bilo vrijeme jadnome <3
isto imam nekih ratnih sjećanja, ali kombinacija mene malenoga i fantastičnih roditelja je rezultirala da sam cijelu priču doživio kao igru. a bilo je provjeravanja na granici pa oca nema pola sata i slično.
roditeljstvo <3
istegnuo sam list jednom nakon skidanja gipsa, pao sam na glavnu gradsku cestu (trčo na bus) i usro se užasno zbog cijele situacije, no nije bilo nijednog auta
sjećam se da mi je i auto prešo preko stopala al nisam ništa osobito osjetio.
dobio veslom u leđa pun šut na treningu. prosperirao jer je veslo puklo na mojim leđima
zašto mi se ništa ne događa?
