CD danas slavi 41 godinu postojanja; evo što je donio gamingu

Ako izuzmemo Nintendo Switch koji koristi kartice, na današnjim konzolama i PC platformi još uvijek se za fizičku distribuciju igara koriste prepoznatljivi optički mediji. Tanki, okrugli diskovi s godinama su mijenjali su nazive i kapacitete, ali oblik kakvog poznajemo dan danas potiče od prvog Compact Disca iliti CD-a. A on je danas napunio 41 godinu postojanja.

Prije pojave CD-a dominantni su mediji bili (gramofonske) ploče i kasete. Ploče su bile glomazne i krhke, dok su kasete tražile “premotavanje” po završetku reprodukcije. Tvrtke Sony i Phillips još su krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća radile na tome da digitaliziraju audio zapise u kompaktnom formatu. Ideja je bila da medij eliminira šumove, distorzije i pucketanja u reprodukciji, odnosno da dostavi čisti digitalni zvuk i postane najefikasniji medij za pohranu glazbe.

Fizički je CD rađen od polikarbonatne plastike, tanak je 1,2 milimetra, promjera 120 milimetara i težine do 33 grama. Tipično sadrži 74-80 minuta zvučnog zapisa. Prvi CD proizveden je u Njemačkoj, iako je prvi komercijalno CD bio dostupan u Japanu dva mjeseca kasnije. Vrijedi napomenuti da su tadašnji CD-ovi bili formata CD-DA te su bili namijenjeni isključivo za pohranu audiozapisa. Tek je kasnije došlo do pojave CD-ROM formata koji je služio za pohranu svih vrsta datoteka.

Glazbeni su CD-ovi bili revolucionarni zbog mogućnosti brzog odabira pojedine pjesme. U osamdesetima je to bio svojevrsni luksuz jer sami CD-ovi nisu bili jeftini, a uređaji za reprodukciju pogotovo. Međutim, cijena je s godinama padala te su CD-ovi vrhunac svoje popularnosti doživjeli u drugoj polovici devedesetih godina.

Pojavom CD-ROM formata koji je mogao pohraniti do 700 megabajta podataka otvorila se prava revolucija za industriju videoigara. Kapacitet je tu imao najveću ulogu – proizvođači igara mogli su dostaviti generalno dugotrajnije igre, a medij je otvorio i put za glasovnu glumu u igrama. CD je kao medij u svijetu videoigara ponajprije proslavila Sonyjeva konzola PlayStation. No, ista nije bila prva koja je koristila CD-ove za reprodukciju igara. Osim PlayStationa tako smo imali konzole Sega CD, Amiga CD, 3D0, Atari Jaguar CD, Neo Geo CD i Sega Saturn.

CD-ovi su s jedne strane donijeli ambicioznije igre, ali s druge strane i neke manje dobre stvari. Učitavanja sadržaja s CD-a bila su dugotrajnija u usporedbi s kaseticama, a i sami CD-ovi bili su podložni oštećenjima. Apetiti su vrlo brzo narasli pa jedan CD od 700 MB ponekad nije bio dovoljan za pojedine igre.

Industrija videoigara brzo je prerasla CD te je prešla na DVD format, a kasnije i na Blu-ray. Koliko je ta tranzicija bila brza pokazuje i činjenica da smo već 2013. dobili PlayStation 4 konzolu koja nije imala mogućnost reproduciranja CD-ova.

Glazbena se industrija zadržala na CD-ovima, ali je sama ideja kupovanja glazbe u fizičkom obliku brzo pala u popularnosti početkom stoljeća. Iako se glazbeni CD-ovi još uvijek proizvode i distribuiraju, u nepunih pola stoljeća doživjeli smo i to da je prodaja gramofonskih ploča u 2021. bila veća od prodaje glazbenih albuma na optičkom mediju.

Bilo kako bilo, velika većina igrača i ljubitelja glazbe danas ima neke zanimljive uspomene vezane uz CD-ove. Bilo da ste ih grebali, lomili, pržili, poklanjali ili koristili kao dekoracije – zaslužili su da im čestitao 41. rođendan.