Top 5 najgorih događaja u gamingu 2017.

---

Do kraja godine brojimo svega nekoliko dana – na prste jedne ruke, kao i Trevor gore. Svježi kalendarski početak godine idealno je vrijeme za donošenje novih odluka i planova, ali prije nego uopće dođemo do toga običaj je sagledati 365 dana iza leđa – što iz nostalgije, što radi činjenice da neke stvari koje su se dogodile tijekom protekle godine jednostavno ne bismo smjeli zaboraviti. Nostalgični smo najčešće za dobrim događajima, no oni koji nam služe kao lekcija češće su loši, a takvih ćemo se prisjetiti u ovom tekstu.

Naravno, u ovom pregledu bazirat ćemo se na događaje u gaming industriji i zajednici, no spomenut ćemo i neke stvari koje se indirektno vežu uz naš omiljeni hobi igranja videoigara. Sami događaji koje ovdje spominjemo nešto su poput „problema prvog svijeta“ utoliko što nisu grozni kao neke druge katastrofe prirode i društva. Ipak, to ne znači da nisu vrijedi spomena i kukanja. Upravo ovakvim isticanjima gradi se svijest o onome što muči specifičnu industriju i njezine sudionike u duhu vremena. S tim na umu, idemo na srozavanje iz lošeg u gore.

5. Kontroverze s korisničkim modifikacijama

U 2017. godini možda smo vidjeli budućnost moddinga i korisničkih modova – i moramo primijetiti da nije baš blistava. Prvo se izdavač igre GTA 5 i njezine online komponente zaprijetio tvorcima najkorištenijeg alata za modificiranje PC verzije dotične igre. Autori modding alata zvanog OpenIV u jednom su trenutku bili prisiljeni prekinuti distribuciju istoga jer ga je tvrtka Take Two vidjela kao sigurnosnu prijetnju, odnosno metodu varanja u GTA Online.

Istina je zapravo bila da se OpenIV uglavnom koristio samo za modificiranje singleplayer komponente GTA 5 te da same modifikacije nikome nisu nanosile štetu. Fanovi su se stoga digli na noge, pisale su se peticije, kukalo se po forumima sve dok sami tvorci igre nisu reagirali. Iz Rockstara su intervenirali tako što su svojoj matičnoj firmi objasnili razliku između krušaka i jabuka pa je čitav spor riješen u korist modding zajednice. Ipak, kako veliki izdavači više ne gledaju igre kao proizvode nego kao usluge, pravo je pitanje postoji li uopće mjesto za (besplatne) modifikacije u modelu igre kao usluge.

Taman kad se spustila prašina oko modifikacija za GTA 5, na scenu je stupila Bethesda sa svojim Creation klubom. Bethesda je još 2014. pokušala unovčiti to što su korisničke modifikacije za njihove igre jako popularne. Plaćeni modovi na Steamu nisu im prošli pa su zato napravili vlastitu platformu, i to tako da bude maksimalno odbojna svakome tko je ikad instalirao modifikacije.

Creation Club imao je tehničkih propusta na PC-u koji su u međuvremenu riješeni, no ono što nije riješeno jesu smiješne cijene sadržaja. U Creation Clubu tako ste npr. poboljšanu teksturu kruha za Skyrim morali platili više nego stvarni kruh, a Bethesda je povremeno znala servirati i genijalne popuste – od točno 0%.

Najgore od svega, Bethesda je cijene modifikacija odredila ciljano – tako da ne možete potrošiti, karikiram, šest dolara za modifikaciju koju želite. Umjesto toga morate kupiti paket virtualne valute od tipa 10 dolara, što znači da vam nakon kupnje jedne modifikacije fale 2-3 dolara za sljedeću, ali njih ne možete uplatiti tek tako nego opet morate potrošiti minimalno deset dolara. Na taj način Bethesda je namjeravala tjerati igrače da troše više nego što žele, no igrači su se pobunili i bojkot Creation Cluba još uvijek traje. Ipak, plaćene modifikacije su budućnost koju ne možemo izbjeći te je i Nexus zajednica svjesna kako tvorcima modova mora ponuditi mogućnost primanja donacija za svoj rad.

4. Divljanje cijena grafičkih kartica

O ovome sam pisao u zasebnom članku pa ovdje ne bih mnogo duljio. Posljedice porasta cijena grafičkih kartica zbog rudarenja kriptovaluta osjete se još i danas, pa ako vam je do iole ugodnijeg igranja na PC-u, cjenovni prag za nove grafičke kartice digao se iznad dvije tisuće kuna. Sreća u nesreći je barem ta što se stanje po trgovinama donekle popravilo pa sada možete pronaći određene modele grafičkih kartica u prodaji, što prije pola godine nije bio slučaj.

Ako se pripremate za kompletni remont svog gaming PC-a, savjet je da s tim ipak pričekate do daljnjega. Cijene grafičkih kartica još uvijek sporo padaju pa osnovni model GTX-a 1070, primjerice, nije mnogo jeftiniji nakon pojave GTX-a 1070 Ti modela. Što se tiče divljačkog rasta vrijednosti kritpovaluta, i pametniji financijski analitičari ne usude se prognozirati buduće trendove. Jedni kažu da je nakon 2017. klasičnom novcu odzvonilo, dok drugi kažu da je veliki krah vrijednosti kriptovaluta odmah iza ugla. Drugim riječima, na prognoze se ne možemo osloniti – možemo se samo nadati da će se cjenovni prag hardvera za ugodno igranje na PC-u jednog dana ponovno postati niži.

3. Balada o Electronic Artsu

Teško je pronaći izdavača koji je imao lošiju godinu od Electronic Artsa. Da se razumijemo, ta je tvrtka u 2017. zgrnula hrpu novca, ali je među zajednicom igrača postala omražena skoro kao i japanski Konami. Skoro sve igre koje je Electronic Arts / EA Sports izbacio ove godine u nečemu su podbacile. Počelo je s komičnim neredom zvanim Mass Effect Andromeda, igrom koja je u alpha verziji još prije tri godine izgledala bolje nego u konačnom izdanju.

Nastavilo se s Fifom 18 koju su i profesionalni igrači nazvali pokvarenom. Zatim je uslijedio Need for Speed Payback koji je ispao kako je ispao. A onda je došao Star Wars Battlefront II, igra koja je Electronic Arts koštala tri milijarde dolara. I pod tim ne mislimo na troškove razvoja nego na gubitak koji je akumuliran lošom prodajom te isključivanjem mikrotransakcija. Ukratko, Battlefront II je svojim sustavom napredovanja kroz kutije s nasumičnim nagradama koketirao s elementima pay-to-win mehanike, čemu je glasni dio igrača odlučno rekao – EAT DA POO POO!

Našlo se tu i drugih prigovora na Battlefront II pa su Electronic Arts i njegov razvojni tim DICE morali popuštati igračima u više navrata. U trenutku pisanja ovog članka, mikrotransakcije još nisu vraćene u Battlefront II, no igri će trebati čitav niz ažuriranja da sakrije činjenicu kako je napredovanje bilo dizajnirano upravo s dodatnim trošenjem na umu. Upitno je, doduše, hoće li nakon nekoliko mjeseci ikoga više biti briga. Da je povjerenje igrača narušeno jasno govori činjenica kako se Battlefront II prodavao u pola cijene već nepunih mjesec dana nakon izlaska.

Vrijedi spomenuti još i to da je EA navukao bijes gamera time što je raspustio ekipu Visceral Gamesa, zaslužnu za Dead Space serijal. Iz kratkog i pomalo nespretnog obrazloženja tog postupka moglo se iščitati kako je Visceral radio na linearnoj akcijskoj Star Wars igri u kojoj vjerojatno nije bilo mjesta za mikrotransakcije. Electronic Arts je to pak upakirao drugačije, tvrdeći kako njihova istraživanja pokazuju da igrači više nisu zainteresirani za linearne igre. Izjava je potom krivo interpretirana pa su linearne igre poistovjećene sa singleplayer iskustvima, zbog čega se na internetu podigla kampanja u obranu SP igara.

2. Godina tombole

Problematike dizajniranja igara za poticanje dodatnog trošenja već smo se dotaknuli na primjeru Battlefronta II, no u 2017. nam je čitav niz drugih igara pokazao kako se ljude navlači na dodatno trošenje unutar već kupljene igre. Takozvane kutije s lootom, loot boxevi, škrinjice, kovčezi, paketići… sve je to bilo prisutno u igrama i prije 2017. godine, no ove jeseni sve je eksplodiralo uzastopnim silovanjem igrača kroz otključavanje nagrada po principu tombole.

Ideja je sljedeća: igraču se obeća nagrada za koju mora platiti (tako da to u suštini i nije uvijek nagrada), ali sadržaj te nagrade je „nasumičan“. Kažem nasumičan jer i pri toj nasumičnosti postoje određene smjernice čime će vas igra nagraditi, ovisno o tome koliko svog novca bacite u nju. Sam sustav sličan je kockanju utoliko što promovira praktičnu i bržu dobit nauštrb uloženog vremena.

Nigdje se to nije vidjelo bolje nego u igri Middle-earth: Shadow of War u kojoj je čitavo zadnje poglavlje podređeno sustavu za koji je tombola otvaranja loot boxa i osmišljene. Igra vas sili da složite vojsku za seriju opsada i invazija, a vi imate izbor – hoćete li utući dodatnih 15-20 sati igranja (bez ikakve priče već samo repetitivni posao regrutiranja vojske) ili ćete platiti 15-20 dolara za vojsku i rješiti to u svega nekoliko sati. Izbor bi možda bio na mjestu da se radi o potpuno opcionalnom dijelu kampanje, no iza tog grinda (ili plaćanja) krije se pravi završetak priče.

Ako u ovakvom pristupu ne vidite ništa loše onda vjerojatno niste igrali nijednu noviju mobilnu igru. Naime, u mobilnim je igrama sasvim normalno da vam igra diktira kad ju možete igrati i koliko dugo, prije nego za igranje platite – kao u doba kad smo ubacivali žetone u arkadne strojeve. Kad ispunite sve što ste taj dan mogli učiniti, ili ćete čekati određeni broj sati da nastavite dalje ili ćete platiti dodatne poteze. Dizajniranjem gameplaya oko loot boxa, igre sa konzolama i PC-u vode upravo tom stazom – kao stoka na klanje.

Tombola loot kutija još uvijek je otvoreno pitanje koje će se u budućnosti definitivno morati regulirati; ako ne unutar same industrije videoigara, ona različitim zakonima koje će donijeti politika. U najblažem slučaju developeri će morati biti transparentni prema igraču i otkriti mu kolike su mu šanse da na tomboli osvoji nešto dobro / ono što mu treba. Takvu praksu developeri već moraju poštivati u nekim azijskim zemljama, a ubuduće i na trgovini aplikacija za iOS uređaje.

1. Smrt neutralnosti interneta

Potencijalno najgora stvar koja se dogodila gamingu, a i čitavom SAD-u, definitivno je ukidanje neutralnosti interneta. To je događaj čije posljedice nismo osjetili u 2017., ali i događaj koji bi značajno mogao utjecati na hrpu stvari… i to ne na pozitivan način. Naime, krajem godine američki savezni odbor za komunikacije izglasao je ukidanje tzv. slobodnog interneta. Ukratko, više nema zakonske odredbe po kojoj se sav internetski promet tretira jednako. To znači da su davatelji internetske usluge u najboljem slučaju dobili mogućnost ubrzavanja prometa pojedinim stranicama i uslugama na internetu. U najgorem slučaju, američki telekomi imaju pravo usporiti ili čak u potpunosti blokirati promet pojedinačnim stranicama ili uslugama.

Za privatnog korisnika to također znači da će žičana veza s internetom ubuduće poprimiti oblike ponuda kakve imamo za mobilni internet. Umjesto slobodnog i neograničenog pristupa svim stranicama i uslugama unutar jednog paketa, prodavat će se individualni paketi za neograničeno gledanje videa na YouTubeu, Netflixu i sl., paketi za neograničeno slušanje glazbe na Deezeru, Spotifyju i sl., paketi za komunikaciju na Facebooku i Instagramu itd. Za tvrtke i davatelje usluga ukidanje neutralnosti interneta u suštini predstavlja opasnost da će telekomu morati platiti više ako žele pružiti bržu uslugu svojim korisnicima. A kad se razlika između spore i brze usluge u današnjem svijetu fokusiranom na brzinu svede na razliku između onoga tko ima novac i onoga tko ga nema, posljedice bi mogle izgledati katastrofalno za sve nas.

Neki će reći da ovo ne šteti nama jer je odredba ukinuta u SAD-u i za SAD. U slučaju gaminga, konkretno, problem je u tome što brojni davatelji usluga koje koristimo (npr. Twitch, Humble Store, pa onda i sitniji poput Discorda i drugih) potiču upravo iz SAD-a. Ako oni osjete posljedice, osjetit će ih i korisnici usluga izvan SAD-a. Potencijalno najgora posljedica za gaming je postupno usporavanje napretka industrije s obzirom na situaciju tržišta. Uz bilo kakvo ograničavanje internetskog prometa možemo se pozdraviti s time da ćemo u skorije vrijeme ugodno streamati igre na uslugama kao što su PlayStation Now i LiquidSky.

Kako se krećemo prema eri 4K sadržaja i dominacije digitalne distribucije, igre postaju sve veće. Više nije neobično vidjeti instalacije po stotinu i više gigabajta. Kad u tom kontekstu dodate ograničenja – bilo kroz dozvoljenu količinu prometa ili dopuštenu brzinu preuzimanja, napredak u razvoju igara možda će morati biti usporen jer ga korisnici ne mogu pratiti bez dodatnih troškova. A s obzirom da nas izdavači u igrama sve češće pokušavaju namamiti na dodatno trošenje, kad-tad će eksplodirati spoznaja da krajnji korisnik nije nepresušan izvor novca.

Američki telekomi pravdaju se kako im ukidanje ove odredbe napokon dopušta veće investiranje u infrastrukturu interneta, što je Amerikancima trn u oku jer je SAD tek 20. zemlja na listi najrazvijenijih tržišta po prosječnoj brzini interneta. No, način na koji se ta infrastruktura nastoji popraviti mogao bi pokvariti internet kakvog poznajemo. Srećom, bitka ipak još nije gotova i američki kongres mogao bi poništiti odluku saveznog odbora za komunikacije, a ako to ne prođe, čitavoj stvari vjerojatno slijede i sudske tužbe.

Mogli bismo ovoj listi dodati još nekoliko kontroverznih i štetnih događaja, poput (ras)pada NeoGafa, no i ovako se tekst odužio više nego što je realno trebao. Ipak, vrijedi sve ovo dokumentirati, ako ništa – da učimo na tuđim greškama, kako nas je i Yoda savjetovao. Srećom, sutra je novi dan, a u njemu ćemo istaknuti i pet najboljih stvari koje su se svijetu videoigara dogodile u 2017. godini.