Game Boy Advance – zaokret u dizajnu

Nintendova konzola Game Boy vladala je tržištem prijenosnih uređaja za gaming tijekom 90-ih godina. Ulaskom u novo stoljeće Game Boy je dobio svoj nasljednika, a on se u Europi pojavio na današnji dan prije 22 godine.

Game Boy Advance, iliti skraćeno GBA, konceptualno nije bila konzola koja je riskirala s promjenama. Jedina veća razlika u odnosu na prethodni Game Boy bla je u tome što su tipke kontrolera bile postavljene uz sam ekran, a ne ispod njega. Nintendo tu zapravo nije izmislio novi faktor konzole jer su dobrih dvadesetak godina ranije sličan dizajn koristili za svoje Game & Watch uređaje.

Game Boy Advance donio je snažniji hardver, ali je i dalje radio na baterije te uglavnom pokretao 2D igre. Funkcionalnosti su mu bile najosnovnije, premda su kasnije u obliku dodataka došle nove mogućnosti, poput spajanja s Gamecube konzolom te e-čitača. Pomaci nisu bili osobito napredni jer konzola nije imala ni pozadinsko osvjetljenje ekrana. Međutim, u kasnijim revizijama konzole to je promijenjeno.

Game Boy Advance lansiran je uz 15-ak igara po cijeni od tadašnjih 99,99 dolara. Platforma je nastavila dobivati nove igre sve do 2008. godine, a u prodaji su se istaknuli platformeri terole-playing naslovi. Među najpopularnijim naslovima bili su Metroid Fusion, The Legend of Zelda: The Minish Cap, Advance Wars, Castlevania: Aria of Sorrow te Pokemon Ruby i Sapphire, ujedno i najprodavaniji naslovi.

Konzola je dobila sveukupno tri hardverske revizije. 2003. godine došao je Game Boy Advance SP, zatim model s osvjetljenim ekranom, a potom i Game Boy Micro manjega formata. Kad se zbroji prodaja svih tih modela, GBA konzole bile su prodane 81,51 milijun puta. Konzolu je naslijedio još uspješniji Nintendo DS, a baština GBA platforme danas se nudi i na Nintendo Switch konzoli preko pretplate na Switch Online uslugu.