Download naslovi kao pluća industrije igara

Prije tri godine pokušao sam unutar deset kategorija sažeti napredak videoigara kroz zadnje desetljeće. S obzirom da ćemo uskoro morati ispratiti još jednu generaciju konzola, a time na neki način i jednu generaciju igara, htio sam sličan koncept teksta primijeniti i na tu generaciju. Međutim, vrativši se na taj članak vidio sam da on ionako pokriva većinu stvari koje su obilježile industriju videoigara u tom razdoblju od 2006. godine pa do danas, koliko je trajala i još uvijek traje ova sedma generacija konzola. Stoga sam zaključio da bi novi tekst u tom smislu bio samo recikliranje već rečenoga.

Ali promatrajući te kategorije napretka u smislu što one znače za čitavu industriju, a ne samo za igre pojedinačno, načeo sam misao da je u posljednje tri godine došlo do rasta i opadanja značaja određenih kategorija. Primjerice, glazbene igre danas su žanr prošlosti, dok elementi sandbox igara postaju standard (pogotovo ako pitate Ubisoft). No najvažniji rast značaja uvidio sam u kategoriji digitalne distribucije igara, toliko važan da bih ga sada proglasio najznačajnijim segmentom napretka za industriju videoigara. Istina, još uvijek stojim kod toga da popularizacija mrežnog multiplayera nosi ogroman značaj na temelju kojega Call of Duty i Battlefield serijali, primjerice, svake godine okreću unosne cifre. Ipak, u nekom širem pogledu digitalna distribucija industriji otvara više opcija, i to ne samo onih za puku zaradu. „Nije u šoldima sve“ – rekao bi naš najpoznatiji ljubitelj bevande.

Na temelju digitalne distribucije zaživjela je sasvim nova cjelina industrije videoigara.

Naime, na temelju digitalne distribucije zaživjela je jedna „nova“ cjelina industrije. Stavljam nova pod navodnike jer se ona formirala godinama ranije, prvenstveno na PC-u, a kasnije i na konzolama dolaskom online usluga s kojih danas preuzimamo čitave igre. Ono što su nekada predstavljale shareware igre na PC-u danas su tako download(able) naslovi za Steam, GOG.com, PSN, Xbox Live Arcade, Nintendo eShop / Virtual Console i druge digitalne platforme. No ta je cjelina novitet jer je čitavoj gamerskoj publici ponudila ono što ranije nije postojalo u pravom obliku – cjenovnu raznovrsnost među kategorijama igara.

Prije ste tako za jednu običnu arkadnu igru praktički plaćali isto koliko i za punokrvni visokobudžetni naslov. Igre su obično držale svoju cijenu nepromijenjenom dok se ne bi prodale u određenom broju primjeraka pa dobile platinasto izdanje, a ta je cijena uvijek bila prilično visoka i rijetko kada bi padala ispod polovice vrijednosti današnjih igara (50-60 dolara). Naravno, govorim ovdje o novim igrama, odnosno onima koje bi se tada tek našle u prodaji.

Danas to ipak nije tako pa se igre kreću po cijenama od dva dolara do šezdeset i više dolara. Naravno, kategorija download naslova je ona „niža“ i najčešće se zaustavlja na granici od nekih 25 dolara. No niže definitivno ne znači manje kvalitetno, u što smo se kroz proteklih nekoliko godina uvjerili s naslovima kao što su Braid, Bastion, Mark of the Ninja ili Journey. Zahvaljujući toj cjenovnoj fleksibilnosti industrija videoigara sada se nalazi u zaista interesantnoj situaciji kakvu u prethodnim konzolaškim generacijama nije imala. Zbog toga je značaj digitalne distribucije u nezaustavljivom usponu, a svi sudionici u lancu interaktivne zabave na dobitku. Jednostavno rečeno, industrija videoigara uz download naslove djeluje mnogo zdravije i diše slobodnije no ikad.

Niži cjenovni rang ne znači i manje kvalitetnu igru, u što smo se uvjerili s naslovima kao što su Braid, Bastion ili Journey.

Potvrdit će to nezavisni developeri kojima je kategorija download naslova prilika za ostvarenje njihovih originalnih vizija. Potvrdit će to veći razvojni timovi koji svojim serijalima mogu dati predah kroz manje spin-off igre i eksperimentirati s različitim idejama. Konačno, potvrdit će to igrači koji cijene svježe ideje i spremni su zaigrati nešto što ne traje nužno dvadeset i više sati, ali nudi sasvim dovoljno zabave za traženi iznos.

Naravno, i među download naslovima nađe se kojekakvog smeća pa ne treba do nebesa veličati taj segment industrije kad je i on podložan svemu i svačemu. Ipak, priroda takvih naslova (pogotovo indie igara) je takva da će vas prije iznenaditi nego razočarati. Većini njih ne prethode fanfare i hvalospjevi tako da igrači ni ne znaju za njih, no jednom kada te igre postanu dostupne jako se brzo pročuje za njih – ili po dobrome ili po manje dobrome. U bilo kojem slučaju, praksa je nešto drugačija nego kod visokobudžetnih igara i ta je različitost također dobrodošla za industriju.

Imajući na umu širok pristup developera download-only igrama (neki mogu biti epizodni, retro-orijentirani, a neki pak na grafičkoj razini AAA naslova samo s manje sadržaja) bit će zanimljivo vidjeti što će sve proizaći na tom polju u nadolazećim godinama. Kickstarter se pokazao kao obećavajuća prilika za ozbiljnije projekte, a sad kad su Sony, Nintendo i Microsoft shvatili važnost ove kategorije igara pa određenim pogodnostima pri razvoju izašli u susret nezavisnim developerima, postavlja se pitanje hoće li download naslovi uskoro predstavljati pravu konkurenciju cjenovno višim igrama.

Možda to sada ne zvuči kao izgledan scenarij, no sjetite se da su Journey i The Walking Dead prošle godine ukrali brojne nagrade i pohvale mnogim drugim, razvikanijim igrama. Nova generacija konzola je pred vratima, njihove online usluge proširuju i unapređuju mogućnosti preuzimanja igara, a Sony, Microsoft i Nintendo već su pokazali kako se download naslovi na tim platformama neće skrivati iza praga istih vrata.