RETRO DOZA #270: Arx Fatalis – podzemno puzanje

Što dobijete kada spojite The Elder Scrolls, Deus Ex i Thief? Zasigurno bi bilo dosta mogućih kombinacija, no barem jedno dijete takvih roditelja mogao bi biti Arx Fatalis, RPG iz prvoga lica izdan 2002. godine za PC te 2004. za Xbox u Europi.

Inspiriran Ultima Underwordlom iz 1992. godine, izvorno je trebao biti njegov treći nastavak. Međutim, do toga nije došlo jer developeri nisu pristali na uvjete vlasnika Ultima serijala – Electronic Artsa. Potom su uslijedile poteškoće pronalaska izdavača dok napokon JoWood Productions (Gothic) nije uletio kako bi Arx Fatalis spasio od utapanja.

No na nesreću ove igre 2002. godine je također stigao i Bethesdin The Elders Scrolls 3: Morrowind koji je tada bio nenormalno velik i otvoren s brdo sadržaja, stoga nije teško shvatiti kako je mnogima Arx Fatalis već tada bio stvar prošlosti.

Premda na prvi opis zvuče kao relativno ista stvar, Arx Fatalis je ipak imao par ideja s kojima se istaknuo. Za početak, čitava stvar se odvija u svijetu u kojem sunce trune, a samim time se sva bića povlače u podzemlje. Upravo zbog toga se sve odvija u pećinama i tamnicama, što je Arx Fatalis donekle činilo i tzv. dungeon crawlerom.

Kroz igru su se mješale različite gameplay ideje poput stealtha, magije, slobode kretanja i zadataka koji su se mogli rješavati s drugačijim ishodima, a sve je to zapravo više nalikovalo na Deus Ex ili Thief nego jednom Elder Scrollsu. Možda najzanimljivije je što Arx nije težio klasičnom sustavu dijaloga s “dobrim i zlim” načinima postupanja koji nam inače diktiraju moguće izbore, već se sve baziralo na konceptu da igračeve radnje imaju neke posljedice. Tu mu je također pomogao i ranije spomenuti sustav magije koji se koristio “gestama”, odnosno specifičnim potezima miša s kojim bi igrači “crtali” rune.

Kako prilikom borbe ne bi posvuda švrljali one su se mogle unaprijed pripremiti i čuvati za ključne trenutke. Tako je barem bilo što se tiče originalne PC verzije jer se taj sustav iz očitih razloga za Xbox verziju malo pojednostavio, a šnitu Xbox gameplaya možete pogledati u videu ispod.

Iako je Arx Fatalis primao pozitivne kritike po izlasku svejedno je na kraju završio u minusu. To doduše nije obeshrabrilo developere da krenu s izradom dvojke, ovoga puta na popularnom Source Engineu. Nažalost, zbog slabe prodaje prve igre opet je bilo problematično naći izdavača, no tu je u priču ušao Ubisoft kako bi preuzeo projekt te od njega u 2006. godini stvorio Dark Messiah of Might and Magic. Samim time od Arxa baš i nije nastao neki veliki serijal budući da se stopio s velikim divom industrije, ali nije li ponekad tako možda i bolje?