HCL.HR

Gameri Okruglog Stola #12: Heretični specijal – Društvene igre su bolje od videoigara

Erna Fučić i Bruno Barkić 02.07.2017.   •   14 komentara


Evo razloga zašto vam je bolje ugasiti tu konzolu / PC i posvetiti se svijetu analognih društvenih igara.

board-games-video-games

Nakon nekoliko mjeseci gostovanja na ovom gaming portalu, s pristojim brojem članaka koji vas uvode u svijet društvenih igara, odlučili smo se ohrabriti i pokušati vam objasniti zašto su iz naše perspektive društvene igre bolje od vaših klasičnih videoigara. Poput pravih hardcore navijača svog ‘tima’, iznijet ćemo vam argumentirane činjenice i osobne stavove, bez nekog podmuklog plana da se ljubitelji videoigara osjete prozvano ili posramljeno.

Svi smo svjesni da živimo u doba gdje nam gaming nudi potpuno uranjanje u virtualnu stvarnost. VR headseti polagano prelaze iz glavobolje u ugodno iskustvo; noviji software doslovno skenira vaše lice i procesira vas u 3D verziju visoke kvalitete; a već nekoliko zadnjih generacija kontroleri sve jasnije čitaju vaše gestikulacije i kretnje. Možemo slobodno reći da nam je igranje bez miša i tipkovnice pred vratima.

conan-vr

Pa, kako se onda u jednoj takvoj digitalnoj renesansi dogodila apsolutna eksplozija i procvat boardgaming scene? Ako niste već shvatili iz naših prijašnjih članaka, boardgaming je uplovio u svoje zlatno doba, i ne namjerava tako brzo usporiti. Tako da, ako vam je prva poveznica sa boardgamingom i dalje Clue, Monopoly ili Risk, možda je krajnje vrijeme da se upoznate sa ovim svijetom koji doživljava pravu revoluciju. I vjerujte nam, začudit ćete se kojom lakoćom možete biti uvučeni u njega.

Da ne ispada da smo samo optimistični simpatizeri, brojke su tu da podupru tvrdnju.  Već drugu godinu za redom boardgaming industrija bilježi rast prihoda za preko 50%, dok su na Kickstarteru u prvoj polovici 2016. godine razni boardgaming projekti prikupili šest puta više prihoda od projekata videoigara.  Sličan rast je predviđen i za ovu godinu, stoga se stvarno možete zapitati koji su razlozi da se boardgaming industrija širi poput gremlina netom zalivenih vodom.

Ma nisu društvene igre za mene…

Potpuno je jasna razlika između videoigara i boardgaminga – digitalno i analogno igranje. U suštini, zajednički pojam je zabava u slobodno vrijeme, a sve povezuje neki oblik socijalizacije. Jasno je da igrači videoigara uglavnom sjede sami u sobi, a druženje ostvaruju putem slušalica i mikrofona sa ostalim suigračima. Suprotno tome, igrači društvenih igara trebaju minimalno jednog suigrača u sobi da bi uopće mogli zaigrati igru. Naravno da u oba svijeta postoje igre namijenjene isključivo solo igranju, ali u većini slučajeva se ipak radi o nekom obliku druženja.

Društvene igre potiču druženje. Ono stvarno – licem u lice, a ne mikrofonom u mikrofon svatko pred svojim ekranom.

Od nedavnih igara koje su nekako povezale ova dva svijeta bio je prošlogodišnji hit Pokemon GO. Jednostavna digitalna igra, koja je izvukla sve vrste igrača na ulice i u prirodu. Igra je započela svojevrsnu revoluciju socijalizacije nas mlađih generacija, koju mediji toliko često optužuju da smo postali zombiji zaljepljeni za ekrane.

poke-go

Igrači su se počeli okupljati na određenim lokacijama, organizirati u grupe za razmjenu informacija, potpuno nepoznati ljudi su se počeli dogovarati gdje i kada će se naći i postavljati mamce (koje su se naučili nesebično i kolektivno dijeliti), te su zajedničkim snagama rušili i osvajali dvorane. I pritom su se upoznavali i družili u živo.

Dakle, jedna mala digitalna igra je pokazala koliko smo mi krnje mlade generacije ipak sposobne stupiti u živu interakciju sa drugim ljudskim bićima, bez ikakvog problema. Nažalost, hype oko Pokemon GO je jednako brzo prošao kako je i došao, pa je tako i revolucija zapela.

No, ostavila nam je veliku lekciju o temeljnoj ljudskoj prirodi. Većini nas odgovara društvo drugih ljudi, interakcija, razgovor, smijeh i neke zajedničke teme koje nas povezuju. Većini nas odgovara – igra. Ciljana publika koju je zarazilo igranje društvenih igara su mladi ljudi u 20-ima i 30.ima, koje je zahvatio svijet odraslih, pa su naglo postali okupirani studiranjem i poslom.

slika-gaming-board

S druge strane, u zapadnim razvijenim zemljama, kakvoća života se izrazito poboljšala u zadnjih 50 godina, pa današnji prosječni stanovnik ima daleko više slobodnog vremena na raspolaganju. Logično je da će onda upravo u to slobodno vrijeme tražiti načine na koji će se opustiti i zabaviti.

Videoigre su zabavne, ali društvene igre ne štete vašim očima.

Dok su se neki nastavili hraniti televizijskim sadržajem nakon posla, neki se isključivo pronalaze u domeni videoigara. No, u većini slučajeva doći će trenutak kad će igrači skinuti VR napravu, a gledatelji iščupati TV program iz vene, i krenuti u potragu za živim društvom. Upravo je to glavni razlog velikog procvata društvenih igara. Iako su do devedesetih boardgaming naslovi bili primarno usmjereni na obiteljske igre, u 21. stoljeću  mladi su ih otkrili kao jeftiniji i kvalitetniji način druženja (svakako bolji od skupih izlazaka van). Ovaj preokret je boardgaming industrija na vrijeme prepoznala, i uhvatila priliku.

Što onda taj boardgaming ima, a videoigre nemaju?

Iz društvenog aspekta boardgaminga preći ćemo na praktični. Ono što je neupitna prednost boardgaminga u odnosu na videoigre je definitivno trošak hobija. Uopće nije teško kupiti videoigru. Jednokratan novčani izdatak, zar ne? Možda još koja mala cifra za poneki upgrade, ili se potpuno izgubimo u vrtlogu pay-to-win scheme. To je još donekle podnošljivo. No, ono što zbilja pali džep igrača je hardver. Kristalno je očito da gaming industrija udara skoro nemoguć tempo kojim morate doštelavati svoj gaming set-up, tako da ako ne trošite redovito pare za komponente (ili nove konzole), nećete moći ni zavrtjeti novu kupljenu videoigru.

pay-to-win

Ukoliko ste ipak fino novčano podmazani, onda vam se pak zna dogoditi totalno razočaranje razvikanom igrom, ili nesnosna muka s bugovima,  naknadnim krpanjem dizajnera samo da proizvod koliko-toliko ispadne solidan.  Također, problem gaming industrije je što se debelo počela oslanjati na hype i propagandu, sa skupim trailerima kojima mame publiku. Neosporivo je i da multimedijski sadržaj poput filmova i videoigara trenutno doživljava masovnu hiperproizvodnju, što osjetno smanjuje kvalitetu svakog pojedinog proizvoda unazad desetak godina.

Društvene igre također nije teško kupiti. Cifre variraju od 50 do 700kn, sa prosječnom cijenom oko 350kn. Međutim, to je zaista jednokratan novčani izdatak, a konzola kojom ćete ju zavrtjeti – ste Vi sami, glavom i bradom. Vi i društvo sa kojim ćete zaigrati postajete katalizator iskustva i uspomena koje ćete spremati u svoju memoriju.

Za razliku od prakse u videoigrama, bugovi se u svijetu boardgaminga ne smiju događati.

Bugovi se u boardgaming svijetu ne smiju događati. U industriji u kojoj je maksimalna naklada 20 000 primjeraka, ukoliko je igra ‘pokvarena’, može predstavljati ogroman financijski gubitak za izdavača. Stoga se u dizajn svakog boardgaming naslova utuku sati i sati testiranja, variranja i prilagođavanja, dok se ne dobije proizvod vrijedan tržišta. Naravno da ništa nije savršeno, pa ako se zaista i dogodi neka greška u gameplayju, ‘patchevi’ se pojavljuju od strane izdavača koji besplatno podijeli kako srediti problem (varijacija u pravilima), ili možete sami ‘house-rulati’ diijelove igre koji štekaju, i time ju poboljšati.

O vašoj pobijedi u društvenim igrama ništa drugo neće odlučivati, osim vas samih, kao igrača. Jedino što imate na raspolaganju je znanje pravila, vještina, kombinatorika i malo sreće. Zato pay-to-win ovdje jednostavno ne može zaživjeti.

boardgame-ormar

Još jedna velika vrijednost ovog jednokratnog kartonskog troška, je mogućnost ponovnog igranja, i da svaki gameplay nikada ne bude identičan –  tzv. ‘replayability’. Svako novo igranje nekog boardgaming naslova rijetko će kada imati ponovljeni obrazac koraka do pobjede, a ako ćete ju igrati sa različitim društvima, varijabilnost se onda još i potencira. Ukoliko vam neka igra zaista i dojadi, često se može naći tzv. ekspanzija, koja za malo novaca donosi nova pravila i komponente, te ju time obogaćujete i osvježavate.

U konačnici, igru možete i prodati, a boardgaming zajednica je u tome jako aktivna. Društvene igre se u principu čuvaju i drže poput rijetkih knjiga, tako da ako zaista odlučite prodati igru, lako se za nju dobije skoro izvorna cijena. Dapače, ako se igra više ne proizvodi, njoj bi cijena mogla i dosta porasti. U suvremenom svijetu videoigara, gdje se digitalni sadržaj u većini slučajeva više uopće ne prodaje u fizičkoj varijanti, ovakav način povrata uloženog novca praktički ne postoji.

Videoigre danas prelaze u digitalni oblik u kojemu ih je komplicirano prodavati, što je suprotnost analognom boardgamingu.

Upravo taj ‘fizički’ aspekt je još jedan plus kod boardgameova. U ljudskoj je prirodi često prisutna potreba za sakupljanjem – kolekcionarstvom. Često je to fiksacija individualne prirode, od čepova pivskih boca do čupica dlake iz pupka. Kroz kolekcionarstvo ljudi imaju osjećaj da bilježe neki prolaz vremena, njihovu povijest, sjećanja; i što je veća kolekcija to se oni osjećaju više ponosni. Vjerujemo da i kod videogaming populacije postoji snažna potreba za kolekcijom –  od bodova, questova, pobjeda i levela, do prijeđenih videoigara.

No, sve to ipak ostaje većinski u virtualnom svijetu, a jednom kad ugasite ekran, zapravo nemate ništa. Kod boardgaming hobija nakon odigrane igre vi ju spremate na policu, i nesumnjivo vas u prolazu ona podsjeti na neki zabavni trenutak tokom gamenighta prošli tjedan, a svako dodavanje novog boardgame naslova na policu vas definitivno ispunjava ponosom na sve bolju kolekciju. Ljudi su ipak i vizualna i taktilna bića, a društvene igre zadovoljavaju oba osjetila.

star-wars-boardgaming

Projekcija budućnosti boardgaminga itekako obećava. Sadržaja i tematike nikada neće presušiti, a mehanike evoluiraju. Napredak u tehnologiji proizvodnje omogućava implementaciju 3D printanja za komponente boardgameova, što ih čini poprilično atraktivnima za kupiti i zaigrati. Mnogi dizajneri boardgameova se ne boje hologramske budućnosti. Oni su čvrsto uvjereni kako će se ljudi kao vrsta na kraju dana uvijek okupljati u malim društvima, i na neki način se zabavljati igrajući. Pa makar i oko hologramskog boardgamea, kao Chewbacca i C3PO u Star Warsu.

Ono što zaključno želimo poručiti je da ukoliko vas ovaj svijet imalo zanima, užasno je malo potrebno da se u njega uključite. Također, mi kao ekipa Gamera Okruglog Stola čvrsto vjerujemo da se videogaming i boardgaming svijetovi nipošto ne isključuju, i da svatko može razviti ljubav prema obje domene, koje će mu pružiti sate i sate odlične zabave, te sigurno otvoriti vrata prema novim prijateljstvima.

Ako ste se možda našli uvrijeđeni ovim tekstom – ne brinite – idućeg tjedna čut ćete i argumente zašto su videoigre bolje od društvenih igara. Temu je moguće promatrati iz različitih perspektiva, a vi nam recite što mislite o ovoj koju smo vam danas iznijeli.

Komentari (14)

  • tryon

    02.07.2017 - 14:50

    nema mi smisla to uspoređivati stoga mi nema smisla ni članak. nemam ništa protiv board igara ali čak i ovi argumenti su besmisleni.

  • Reponja123

    02.07.2017 - 15:50

    Za boargamin trebaju minimalno dvoje. a ja nemogu nač nitijednog prijatelja koji će provest 15 minuta u tome, nažalost.
    Imam dosta društvenih igra pa mi je žao što gube prašinu.

  • Reponja123

    02.07.2017 - 15:50

    mislia sam reč kupe ne gube

  • Negan

    02.07.2017 - 16:07

    Monopoly, Rizik i slicne stvari kod mene pale. Za sve ostalo tu je picek, jel. Zabavnije mi je kartati u Hearthstoneu ili Gwentu nego sto bi mi bilo uzivo, nakon ne znam kolke svote novaca spiskanih na deckove i pizdarije da bi uopce mogao uzivati. :(

    • SlanaBanana

      @Negan, 02.07.2017 - 17:56

      To i je poanta svih ovih članaka do sada, da se da do znanja ljudima koji i dalje misle da CCG format hara analognim svijetom. Danas su među popularnijim turnirskim igrama Android: Netrunner i Game of Thrones: The Card Game koje ne funkcioniraju po principu “kupuj boostere da bi dobio bolje karte” nego izlaze ekspanzije sa definiranim i fiksnim sadržajem, tako da faktor sreče kod kupovine novog sadržaja ne postoji.

      Hearthstone je ionako i zaživio iz ne baš uspiješne fizičke inaćice, i garantiram ti da ju se danas pokuša reinkarnirat u heartstone ruhu nebi prošlo nikako, jer je uvijek lakše potrošit “čarobni digitalni novac” makar se radilo skoro pa o identičnim svotama. Naravno za jednog prosječnog casual igrača je to potpuno drugačija slika, samo hoču reć masovno kupovanje boostera danas niti blizu ne žari i pali scenom ko što je nekoć

    • Negan

      @SlanaBanana, 02.07.2017 - 19:00

      Sve pet, point taken. 😀
      Ali eto, odrastao sam sa “joystickom” u rukama pa mi je tesko odvojit se od njega, a opet vrijedi i ono: “sto ljudi sto cudi.” Tak da eto, komu se to dopada time ce se htjeti i baviti. :)

  • Darcoolio

    02.07.2017 - 17:24

    Boardgaming > Video gaming.
    Hvala bogu ima nas uvek dovoljno, ako nema u tom trenutku društva onda je tu lepša polovina.
    Postoji problem sa mlađim generacijama što oni nisu imali prilike da se susretnu sa društvenim igrama u meri kao starije generacije.

  • SlanaBanana

    02.07.2017 - 18:06

    i da se samo izjasnim , board gaming i video gaming imaju svrhu i mjesta mojem životu, gledano iz jedne nostalgične perspektive ili današnje. Video gaming i dalje preferiram kao single player razonodu,ili kad mi se jednostavno neda socijalizirat sa ljudima i hocu svojih 5 min mira 😀
    No ako idem gledati iz multiplayer perspektive tu su mi board gameovi jednsotavno nezamjenjivi.
    tako da, have fun i igrajte se, barem u današnje doba imamo toga na odabir u izobilju.

  • AceRimmer

    02.07.2017 - 21:21

    Truth resists simplicity, pa tako i ovdje… generalizacije su gotovo uvijek same po sebi netočne. Kako uopce usporediti dvije kategorije koje su unutar samih sebe izrazito heterogene, odnosno svaka ima hrpu medjusobno razlicitih komponenata (igara)?
    Ipak, igre unutar svake od tih kategorija imaju neke zajednicke karakteristike, odnosno razlicite u odnosu na igre iz druge kategorije.
    U tom smislu, ”board” igre (drustvene igre je los naziv) u odnosu na video igre mogu ponuditi specifičnu ”platformu”, odnosno odredjenu ”fizicku opipljivost”. Ta platforma nije objektivno bolja ili privlacnija, nego ovisi o afinitetu pojedinca. S ddruge strane, video igre mogu ponuditi elemente kao sto su grafika, zvu,izazovnost u smislu skilla koji zahtijevaju i mogucnost single playera.
    Sto se tice aspekta drustvenosti, i video igre ga mogu ponuditi u obliku multiplayera, mada ga je na razini board igara (fizicka blizina i izravan eye contact) dosta neprakticno ostvariti (LAN party?).

    • AceRimmer

      @AceRimmer, 02.07.2017 - 21:25

      * grafika, zvuk, izazovnost…
      ** mada ga je na razini koja postoji kod board igara…

      Ne da ce itko citati, ali sam pomalo grammar nazi pa sam imao potrebu ispraviti :)

  • karlod1997

    02.07.2017 - 23:51

    Boradgames su jako dobre za prilike kad ti dođe ekipa ili društvo, jasno uvik se ostavi mista za koji turnir pesa ili fife hah, ali šta se tiće boardgemsa, jedino šta je sigurno je to da čuvaju vid i kičmu hah

  • l)oolvl

    03.07.2017 - 03:06

    ove dvije kategorije se mogu međusobno suprotstaviti jedino ako uspoređujemo digitalne i fizičke verzije igara poput Monopoly, gdje naravno u gotovo svim segmentima pobjeđuje fizička verzija.

  • Slazar

    03.07.2017 - 08:57

    Po meni, najveći problem boardgaming, što je teško skupiti ekipu za igru. Do sredine 20-tih se još moglo, ali danas kada je sva moja ekipa 30+, to je prilično teško. Posao, obitelj i hrpa obaveza…

    • Zoran Žalac

      @Slazar, 03.07.2017 - 09:40

      Istina, najlakše ih okupit po scenariju Saw filmova – otimanjem.

Komentirati mogu samo prijavljeni korisnici
PRIJAVI SE ili REGISTRIRAJ i ostavi svoj komentar!